Drugarice i drugovi, dragi i uvaženi antifašisticki
borci!
Compagne e compagni, cari amici, granditi ospiti, signori
e signore!
Tovariši in tovarišice, dragi prijatelji!
Dame i gospodo, uvaženi gosti i uzvanici!
Dozvolite mi, da Vas u ime Saveza antifašista i sudionika
NOB-e Istarske županije i u ime SABA Republike Hrvatske najsrdaćnije pozdravim
i najljepše zahvalim svima Vama koji tradicionalno posječujete iz godine u
godinu u velikom broju ove pitome i slavne proplanke koji čuvaju legendamu
povjesnu istinu o hrabroj zajedničkoj borbi antifašističkih boraca naša tri
susjedna naroda: Hrvata, Slovenaca i Talijana, protiv nacifašističkog okupatora, kada je za visoke ideale
nacionalne i socijalne slobode i opstojnosti ljudske civilizacije poginulo
stotinu mladih života, ćiju tragičnu sudbinu ne možemo i nesmijemo zaboraviti.
Kućibreg s razlogom privlači širu pažnju, ogledalo je i
pozomica ljudske savjesti, čemu vjerno
svjedoćimo.Kućibreg je simbol opstojnosti, zajedništva i antifašisticke
fratelance naroda ovih prostora kovane nadljudskom patnjom u vihoru največe catastrofe
čovječanstva Drugog svjetskog rata, komemorativni praznik visoke časti, pouka i
poruka kojeg sa uzvišenim poštovanjem i dužnim pijetetom prema zajedničkim žrtvama
ponosno i dostojanstveno obilježavamo.
Istarski prostor zbog svog geografskog položaja i
prirodnih blagodati oduvijek je predmet pažnje i političkog interesa njenog okruženja.
Ovdje se slijevaju tri največe etničke skupine Europe, s tim i suprostavljeni
interesi, koji se u različitim vremenskim epohama ukrstavaju agresivnim
teritorijalnim pretenzijama, što kroz stolječa traumatizira stanovništvo graničnih
područja.
Na tlu Istre pružen je prvi oružani otpor nadirajučem fašizmu
u Evropi, jer se Istrani prije svega radnik i seljak, bio on Hrvat, Talijan ili
Slovenac nije mirio fašistickim represivnim nasiljem. I upravo u našoj zajedničkoj
antifašistickoj NOB-i inspirirani Titovom politikom NOP-a - jednakosti i
socijalne pravednosti stvorena je povjesna prekretnica ćija je srž kod nas u
Istri u bratskoj konvivenci i antifašističkoj fratelanci, čijom odlučnom voljom
su otklonjene tragične višestoljetne medusobne traume. Za našu nacionalnu
slobodu imali smo punu podršku talijanskih antifašista i samno takva povjesna
istina treba biti osnova naših sobri medusobnih odnosa.
Sa iskrenim razumijevanjem i osječajem povjesne odgovornosti
njegujemo i štitimo ravnopravnost svih narodnosti na ovim prostorima, posebno
autohtonog stanovništva, tri naroda bliske kulture, zajedničke povijesti, kroz
stolječa prirodno upučeni jedni na druge.
Medutim, veliki manipulatori s povješču čine sve, da inkriminiraju
našu slavnu NOB-u, demonstrirajući nasilje nad povješču, pokušajem da ponovno
pišu povijest Drugog svjetskog rata s ciljem poljepšavanja svoje zločinacke prošlosti.
Pobjeda nad facizmom likvidirala je fašisticke režime koji su izazvali Drugi
svjetski rat, to nije bila samo pobjeda oružja, več i pobjeda civilizacije nad
barbarstvom, ali fašizam nažalost nije nestao s povjesne scene, več se javlja u
rafiniranim, a negdje i u otvorenim oblicima. Neofašizam i njegove inačice ustaštvo,
četnistvo i ostale nacionalističke varijante javljaju se i u Kriptičkom obliku zakamuflirani
iza genetičkog antikomunizma kojeg poistovjecčju sa antifašizmom što nam vrlo
jeftino žele prodati.
Nažalost živimo u prilikama u kojimaje svakome, u ime pogrešno
shvačene slobode govora i izražavanja mišljenja,da doslovce govori što hoče, da
izmišlja,laže i podmeče. 0 tome svjedočimo, da se posljednjih godina: smišljeno,
organizirano blati Narodnooslobodilačka borba i antifašiste koji su u njoj
sudjelovali, odnosno onih koji su otpor fašizmu glavom platili. Zasipaju se
mlade generacije lažima koje ih mogu inficirati za cijeli zivot. Mnogi javni mediji
previše daju prostora grubom nacionalističkom povjesnom revizionizmu, pod
izgovorom prava na drugačije mišljenje, što ne može biti alibi njihovim
urednicima.
Na reviziju povijesti se nesmije šutjeti. Jer šutnjom bi
izdali one kojih se danas ovdje sječamo i komemoriramo.
Ćuveni pisac Umberto Eko uz ostalo upozorava i kaže:
"Urbani fašizam svugdje je oko nas kad, kada i u civilu...on se može
vratiti pod najnevijom maskom. Naša je dužnost, da je skinemo i da uperimo prstom
u svaki od njegovih novih vidova, svakog dana u svakom djelu svijeta".
Poštovani !
Susret triju predsjednika naših država gospode:
Napolitana, Tirka i Josipovica, prije dvije godine u Trstu poticajno je utjecao
na smirivanju povijesnih tenzija i strasti, koje več prema potrebi dnevne politike
potenciraju desne ekstremne revanšističke strukture.
I susret naše delegacije antifašističkih boraca sa
predsjednicima Italije i Hrvatske u Puli, na inicijativu talijanskog
predsjednika, bio je više od simboličnog susreta, obostranim izraženim željama
za viši stupanj medusobnog razumijevanja
i saradnje uvazavajući antifašisticke tradicije, na kojima i ED gradi svoju
budučnost.
Predsjednik Napolitano u Puli posebno je naglasio da
ntifašizam nema alternative.
Voljeli bi vjerovati, da dostignutu razinu naših dobrih medusobnih
odnosa sa susjednom Italijom neče poremetiti najnovija neofašisticka
inicijativa u Talijanskom parlamentu kojom se želi izjednaciti holokaust s
fojbama te nerazumne i skandalozne talijanske varijante tumačenja povjesne
zbilje. Ne mogu se zločinci rehabilitirati, oni koji su vršili genocid nad nedužnim
ljudima. Sa stanovišta religije zločin je uvijek zločin, ali sa stanovišta
povijesti, etike i morala radi se o bitno različitim zloćinima sukobljenih
strana u ratu - agresije, represije i bezakonja, nasuprot prava na obranu
vlastite opstojnosti i golog zivota.
Žrtve su žrtve, ali nisu sve žrtve iste, a niti su sve žrtve
nevine.
Fojbe su fašistički projekat- breveto fasista. Fasisticki
ministar Giuseppe Coboli Gigli još je 1927. zaprijetio fojbama Istranima koji inzistiraju
govoriti vlastitim slavenskim jezikom, čak je napisao prijeteču pjesmu o
fojbama na dijalektu.koja glasi: "A Pola xe l'Arena /la foiba xe a Pisin I
che buta zo in quel fondo I chi ga zerto morbin I E chi con
zerte storie I fra i pie ne vegnera I diseghe ciaro e tondo I feve
piu in la. Pui in la", a 30-tih godina p.s. taj svoj izum fašisti prvi prakticiraju
u Istri bacajući nedužne ljude u fojbe zbog političkog delikta (n.pr. Sv.
Lucija kod Vodnjana).
Da nije bilo Romelove ofenzive, koju su predvodili
okorijeli fasisti i brutalnih divljaštva, ubojstva i masakriranja nedužnih
ljudi u Istri, medu njima mnogo djece, žena, nemočnih i paljevina, kada je samo
u 8 dana pocetkom oktobra 1943. ubijeno 2.500 Istrana i odvedeno u logore smrti
6.800 naših ljudi, odgovorno tvrdimo da fojbi ne ni bilo. Narod je bio više
nego ogorčen i opravdano tražio da se kazne poćinitelji,a narodni prijeki sud
osudio 286 inkriminiranih fasista čija su imena poznata i javno objavljena. Dopuštamo,
da su u ratu i danima bezvlašča bile moguče i pojedinačne osvete zbog
eventualnih nerašćiščenih računa, ljubomore i sl., za koje antifašistički NOP
ne može snositi odgovornost, niti je imao bilo kakav razlog ubijati nevine
ljude. Mi osudujemo svaki zločin, ma tko i ma gdje je počinjen.
Ono što nas smeta je osječaj jednostranosti prosudbe i
pristupa, nedostatka povjesnog objektivizma, sagledavanja činjenica i cjelovitosti
istine.
Mi smo spremni djelovati na depolitizaciji fenomena osveta
i revanšizma, kako bi rane toga razdoblja zacijelile, educiranjem mladih generacija
na suživot i toleranciju.
Tu potrebu je davno, odmah iza rata promovirala Titova
politika mirne koegzistencije
dobrosusjedskih odnosa i unatoč bolnim ratnim ranama, uspjeti če postiči
ravnotežu u odnosima sa Italijom: primjerice Jugoslavija je odustala od
zahtjeva za procesuiranje 808 ratnih zločinaca čija su imena i brojevi dosjea
registrirani u UN, što je postignuto sporazumomTito - Togliati 1947.na zamolbuTalijanske
strane. Zahtjevi vremena nalazu da sve strane ispitaju svoju savjest i razum
koji je jedini izvor istine.
Konačno je Osimski sporazum od 1975. godine jedan od največih
uspjeha Titove vanjske politike, koji če smiriti povjesne strasti na Jadranu, čvrst
i trajni temelj odnosa sa susjednom Italijom, uspostavom čvrstog interesnog
prijateljstva i tako trajno riješiti veoma važno Jadransko pitanje.
Danas Hrvatska i Slovenija, zbog takve miroljubive
politike, postavši priznate države na temelju upravo Ustava SFRJ iz
1974.razvijaju i dalje sve bolje odnose sa našim zajedničkim susjedima, Italijom
i Austrijom.
Poštovani uzvanici!
Ne smijemo kao ljudi biti opterečeni prošlošču. Nije
dobro kad se izvlače iz povjesti i objašnjavaju različitosti medu etničkim zajednicama,
a zapostvaljaju njihove sličnosti i stvaralačke mogučnosti. Treba više isticati
one što nas povezuje i spaja, civilizacijska je to nužnost vremena i pristojna
ljudska humana potreba.
Danas kad se naše države nalaze u istoj velikoj zajednici
naroda EU nastale su i povoljne promjene za odlučan korisan iskorak za sve naše
ljude na ovim prostorima, a poznato je iz povijesti da veće promjene ne nastaju
zato što to netko želi, već kada sazriju bitne okolnosti. Otklanjanjem graničnih
barijera nema više motiva za promjenu granica, stvoreni su veoma
povoljni uvjeti za dinamičniju i praktičniju medusobnu saradnju protokom roba,
usluga, ljudi i znanja, stvarajući jamstvo za viši standard sustava vrijednosti
i bolje kvalitete života., medusobnom solidamošću i razumijevanja. Moramo poštovati
jedni druge i koperativno suradivati. Jedan od veoma bitnih naših ciljeva, a i
obveza ljudske civilizacije je skinuti lance zarobljeništvu kamatarskog
svjetskog bankarskog poretka, danas pohlepni kapital diktira tempo, koji sve više
producira socijalnu nepravdu, uništava samu bit demokracije, stvarajući
apsolutističku političku moć manjeg broja privilegiranih pojedinaca. Treba
nadvladati egoističke težnje koje ljudi posjeduju.
Tokove novca treba uravnotežiti i usmjeriti potrebama širokih
slojeva radno zaslužnog stanovništva.
To se može postići ako smo jedinstveni, odlučni i hrabri.
Posjedujemo dobre preduvjete da u svom životnom okruženju,
na ovim prostorima naši gradani stvore ogledni primjer kultumog i gospodarskog
razvoja, svekolikog prosperiteta i suživota.
Zahvaljujem
na pažnji
U Kućibregu, 3.11.2013
Tomislav Ravnić